Prethodna godina vjerojatno će svima ostati jako dobro urezana u pamćenje. Tada se ljudski rod susreo s nečim potpuno neočekivanim i nepredvidivim, što je zahtijevalo poduzimanje adekvatnih koraka i mjera. Međutim, te mjere jednako tako dovele su i do nepredvidivih posljedica.
Pandemija COVID-19 ostavila je direktne, ali i indirektne posljedice po ljudsko zdravlje. Među njima su i, doduše više u sferi indirektnih, posljedice na mentalno zdravlje. Već se iz iskustva relativno nedavnih epidemija SARS-a i Ebole zna da uvođenje karantene ima dugoročni utjecaj na mentalno zdravlje. Tako je zabilježen porast broja ljudi s akutnim stresnim poremećajem, anksioznosti, razdražljivosti, neodlučnosti, smanjene radne sposobnosti, PTSP-em, depresije, nemogućnosti spavanja i sl. Kao stresori u tom aspektu smatraju se strah od infekcije, trajanje karantene, frustracija, neadekvatne informacije i dezinformacije. No, jednako tako ne smije se zanemariti niti utjecaj društvenih mreža.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Torinu proveli su studiju među talijanskom populacijom o utjecaju karantene tijekom trajanja pandemije COVID-19 na mentalno stanje ljudi. Uočili su kako je depresije zastupljena kod 37 % ispitanika, dok je anksioznost osjećalo njih 35 %. Za očekivati je bilo da će se veća stopa depresivnih poremećaja i anksioznosti javiti kod ljudi koji su u karanteni. Posebno pogođene skupine su mladi i osobe s financijskim problemima.
Također, za očekivati je bilo da će doći do povećanja broja slučajeva problema s mentalnim zdravljem tijekom i nakon uvođenja karantene. No, uočeno je i nešto posebno – tijekom karantene došlo je do sve češćih problema sa spavanjem. Među ispitanicima, uglavnom su se žene u većoj mjeri izjašnjavale kako imaju problema s insomnijom. Osim nemogućnosti spavanja, došlo je i do smanjene kvalitete sna i pojave neuobičajenih snova.
Čak tri četvrtine ispitanika izjasnilo se da provodi više vremena na internetu, gdje poglavito traže informacije vezane uz novi koronavirus. Ako uzmemo u obzir da društvene mreže plasiraju naslove koji podižu paniku i nesigurnost, jasno je zašto je došlo do povećane zastupljenosti anksioznog ponašanja. Najpogođeniji su mladi koji se najviše koriste društvenim mrežama. Također, još jedna od pretpostavki zašto su mladi skloniji anksioznosti je odgoda akademskih planova i obaveza – uvođenje karantene poremetilo je planove oko akademskog života i potencijalnog ulaska u svijet rada.
Autori studije zaključili su kako je neophodno provesti dodatne studije o mentalnom zdravlju ljudi i utjecaju provedene karantene. Bitno je naglasiti kako cilj studije nije bio osporiti provedene epidemiološke mjere, već apostrofirati važnost bavljenja i posvećenosti mentalnom zdravlju.
Autor teksta: Borna Tićak, mag.pharm., Ljekarna Rijeka
IZVOR:
Gualano MR et al. Effects of Covid-19 Lockdown on Mental Health and Sleep Disturbances in Italy. Int J Environ Res Public Health. 2020, 17, 4779.
