Sve topliji dani karakteristični za ovaj dio godine predstavljaju izvrstan poticaj za izlazak iz kuće i boravak u prirodi. Naravno, oni hrabriji će se okušati i u fizičkoj aktivnosti izvan kuće. Bilo kako bilo, nakon dulje zimske pauze sve se više počinjemo kretati i aktivirati svoje mišiće. Kako bismo izbjegli onu manje lijepu stranu fizičke aktivnosti – grčenje i bol u mišićima – u svoju dnevnu rutinu možemo uvrstiti i primjenu magnezija.

 

 

Veliki problem predstavlja niz različitih oblika i formulacija magnezija dostupnih na tržištu, a ljudima koji nisu medicinske struke ponekad je teško izbrati onaj koji bi najbolje odgovarao njihovim trenutačnim potrebama. Stoga je cilj ovoga članka objasniti zašto je magnezij nužan našem tijelu, pogotovo tijekom fizičke aktivnosti, ali i dati odgovor na pitanje koji magnezij u trenutačno širokoj ponudi izabrati.

 

FUNKCIJA MAGNEZIJA U TIJELU

Iako je nužan za funkcioniranje niza biokemijskih promjena u organizmu, magnezij se najčvršće povezuje s normalnim radom krvožilnog i mišićnog sustava.

Točan opis uloge magnezija u funkcioniranju krvožilnog i mišićnog sustava izuzetno je kompleksan. Međutim, sve kompleksno može se predstaviti i na jednostavniji način.

Na površini stanica koje grade spomenuta dva sustava nalaze se posebne strukture koje propuštaju elektrolite te na taj način održavaju svojevrsnu razliku u naboju između vanjske i unutarnje strane stanice. Upravo ta razlika u naboju omogućuje prijenos informacije iz jedne stanice u drugu, kao i iz jednog organskog sustava do drugog. A koja je uloga magnezija u toj priči? Magnezij je tzv. kofaktor struktura koje se nalaze na površini stanica – njegova prisutnost pretpostavka je za funkcioniranje tih struktura, čime se omogućava i normalan prijenos informacija.

Sagledavajući priču iz šireg kuta, može se reći kako magnezij povećava snagu, ali i pridonosi metabolizmu mišića. Analogno tome, njegov nedostatak (tzv. hipomagnezijemija) uzrokuje slabost mišića i njihovo grčenje. Kao što je važan za zdravlje mišića, jednako je tako važan i za zdravlje i funkciju krvožilnog sustava. Nemojmo zaboraviti kako je i srce mišić: stoga se ne treba čuditi kako magnezij ima važnu ulogu u njegovu normalnom funkcioniranju.

Provedena istraživanja ukazala su na još i na sljedeće simptome manjka magnezija (tzv. hipomagnezijemije):

1. povećanu agregaciju trombocita
2. povećan vaskularni otpor
3. mučninu
4. slabost
5. razdražljivost
6. vrtoglavicu.

 

PROBLEMI U APSORPCIJI MAGNEZIJA

Temeljni problem u formulaciji magnezija je njegova apsorpcija – koliki udio primijenjenog magnezija uistinu uđe u sistemsku cirkulaciju. Većina se magnezija slabo apsorbira, a ako se primijene veće doze od preporučenih (kako bi se povećala apsorpcija), postoji velika vjerojatnost pojave proljeva kao nuspojave.

Nekoliko faktora utječe na apsorpciju magnezija:

1. oblik magnezija (svi oblici magnezija nemaju jednaku apsorpciju – neki imaju veću, a neki manju)
2. smanjen unos proteina
3. povećan unos masti
4. povećan pH želuca (smanjena kiselost želuca)
5. prisutnost kalcija, fosfata i oksalata.

 

TRI SKUPINE MAGNEZIJA

Magnezij dostupan na tržištu može se kategorizirati u tri velike skupine:

1. anorganske soli
2. organske soli
3. organski kompleksi.

 

Anorganske soli

Primjeri magnezija formuliranih u obliku anorganske soli su magnezijev oksid, magnezijev hidroksid, magnezijev karbonat, magnezijev klorid, magnezijev sulfat i sl. Jedina razlika među njima je što su svi netopljivi, osim magnezijeva klorida i magnezijeva sulfata koji jesu topljivi. Što to znači?

Netopljive anorganske soli magnezija ne otapaju se u vodi, a u organizmu se magnezij „izvlači“ iz soli na način da dođe u kontakt s jakom kiselinom. Naravno, u kontakt s kiselinom dolazi u želucu gdje se djelovanjem klorovodične kiseline na, primjerice, magnezijev oksid oslobađa Mg²⁺. Taj Mg²⁺ dalje dolazi do crijeva gdje se apsorbira i ulazi u cirkulaciju. Veliki problem kod anorganskih soli je što se magnezij mora prije obraditi kiselinom da bi mogao ući u cirkulaciju.

Topljive anorganske soli magnezija otapaju se u vodi, što znači da se magnezij daleko lakše „izvlači“ iz soli – jednostavno dođe u kontakt s vodom. Nakon toga slijedi isti proces – preko crijeva ulazi u sustav.

Bilo da je riječ o topljivim ili netopljivim organskim solima, veliki problem u takvim formulacijama magnezija leži u njihovoj slaboj apsorpciji. Veliki dio magnezija se gubi, a tek mali iskoristi – procjenjuje se kako kod magnezijeva oksida apsorpcija iznosi tek oko 4 %. S druge strane, ako osoba uzme veće doze magnezija, velika je vjerojatnost da će se pojaviti karakteristična nuspojava – proljev.

 

Organske soli

Najpoznatiji predstavnici organskih soli magnezija su magnezijev citrat, magnezijev laktat i magnezijev glukonat. Njihova prednost je što posjeduju veću apsorpciju od anorganskih oblika magnezija.

 

Organski kompleks

Organski kompleks najinovativniji je oblik magnezija – magnezijev bisglicinat. Kompleks znači da je magnezij „zarobljen“ između dviju amonokiselina glicina, što mu omogućava stabilnost.

Njegova prednost leži u činjenici da se magnezij ne mora oslobađati iz kompleksa u probavnom sustavu, nego se apsorbira pomoću posebnih struktura na površini crijevnih stanica – aminokiselinskih transportera. Osim što je njegova apsorpcija najveća u usporedbi sa svim ostalim oblicima magnezija, najmanja je vjerojatnost od pojave proljeva kao najčešće nuspojave upravo zbog činjenice da je magnezij „zarobljen“ između dviju aminokiselina.

 

LJEKARNA RIJEKA MAGNEZIJEV BISGLICINAT 375

Ljekarna Rijeka u ponudi ima vlastiti proizvod Magnezijev bisglicinat 375 mg + B₆. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji izrade magnezija, njegova bioraspoloživost procjenjuje se na 80 %, a upravo bisglicinat kao oblik smanjuje vjerojatnost pojave probavnih problema.

 

Autor teksta: Borna Tićak, mag. pharm.