Gaspare Campari 1860. godine osmislio je formulu za alkoholno piće karakteristične crvene boje koje će uskoro nositi njegovo ime. Početkom 20. stoljeća otvorila se prva tvornica Camparija u blizini Milana od kud se izvozio direktno za Nicu. Danas se Campari izvozi u 190 država svijeta.
Za karakterističnu boju Camparija odgovorni su kukci, makar su bili. Do 2006. godine Campari se bojao bojom naziva Cochineal, čiji je glavni sastojak karminska kiselina odgovorna za karakteristično crveno obojenje. Karminska kiselina se, osim u alkoholnoj industriji, naveliko koristila i u kozmetičkoj industriji, posebice za proizvodnju ruževa.
No, priča postaje još zanimljivija. Karminska kiselina dobiva se iz vrste Dactylopius coccus, insekta iz skupine ušiju koji obitava na kaktusima. Nakon skupljanja insekata s površine kaktusa, drobili bi se u tarioniku, a otpuštena karminska kiselina ekstrahirala bi se i dalje koristila kako u prehrambenoj, tako u kozmetičkoj industriji kao bojilo.
Karminska kiselina prema kemijskoj strukturi spada u skupinu spojeva koji se nazivaju antracenski derivati. Isti ti antracenski derivati mogu se pronaći i u biljnim vrstama poput krkavine, sene i aloja. Međutim, te biljne vrste imaju nešto drugačiju primjenu – koriste se kao laksativi.
Antracenski derivati u ljudskom organizmu djeluju na način da potiču peristaltiku crijeva te smanjuju apsorpciju tekućine kroz crijevo. Rezultat njihova djelovanja je povećanje volumena sadržaja u crijevima te posljedično nagon za pražnjenjem.
Ukoliko je netko večer prije popio veće količine Camparija, jutro nakon vjerojatno je iskusio probavne poteškoće. Sada nam je svima jasno i zašto!
Autor teksta: Borna Tićak, mag.pharm., Ljekarna Rijeka
