MIGRENA I PROBIOTICI – KOJA JE POVEZNICA?
Migrena je poseban tip glavobolje koja zahvaća otprilike 20 % žena i 5 % muškaraca. Osim izuzetne nelagode što je sa sobom nose napadaji migrene, najveći problem predstavlja nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
MIGRENA - SIMPTOMI I PODJELA
Migrena se razlikuje od ostalih tipova glavobolje jer je najčešće unilateralna (zahvaća samo jednu stranu glave), a bol je pulsirajuća. Otprilike 30 % ljudi koji se bore s migrenom prije samog napada razvijaju fazu aure. Pojmom aura podrazumijevaju se neurološki simptomi koji se manifestiraju kao vizualni poremećaji (tzv. bljeskanja), a u određenom broju slučajeva mogu se javiti čak i halucinacije. Napad migrene može se podijeliti u četiri faze:
-
Prodromalna faza
U prodromalnoj fazi javlja se promjena raspoloženja, zijevanje, umor, osjetljivost na vanjske podražaje (svjetlo, zvuk), čak i želja za određenim tipom hrane.
-
Aura
U toj fazi, koja zahvaća oko 30 % pacijenata, javljaju se neurološki simptomi otprilike pola sata prije početka glavobolje.
-
Bolna faza
Bolna faza je ono što se kolokvijalno naziva „migrenom“. Riječ je o pulsirajućoj, najčešće unilateralnoj glavobolji.
-
Postdromalna faza
Nakon bolne faze nastupa postdromalna faza čija je glavna karakteristika pospanost, umor i iscrpljenost.
Migrena se može podijeliti u dvije kategorije:
- kronična migrena: javlja se više od 15 puta unutar mjesec dana, s time da stanje traje dulje od 3 mjeseca;
- epizodična migrena.
TEORIJE NASTANKA MIGRENE
S obzirom na njezinu kompleksnost, migrena je predmet brojnih istraživanja. Dosad je postojalo nekoliko teorija o tome zašto se javlja te koje promjene nastaju u mozgu, a koje u konačnici dovode do napadaja.
Teorija za koju trenutačno postoji naviše dokaza i koja je danas prihvaćena naziva se trigeminovaskularnom (neuronalnom) teorijom. Prema njoj se u moždanoj ovojnici i krvnim žilama aktiviraju trigeminalni završetci (završeci jednog od moždanih živaca). Živčani završetci postanu hiperosjetljivi, a krvne se žile opuštaju (vazodilatiraju). Opuštanjem krvnih žila izlaze brojni medijatori upale koji dodatno pridonose senzitizaciji trigeminalnih završetaka. Informacija u obliku impulsa putuje trigeminalnim živcem prema kori velikog mozga gdje nastaje osjet boli. Dakle, upala ima znatan utjecaj u nastanku i razvoju migrenoznog napada. Provedena istraživanja pokazala su kako je, prilikom napadaja migrene, razina proupalnih molekula (tzv. citokina) i vazoaktivnih neuropeptida povećana.
VEZA IZMEĐU GLAVE I CRIJEVA
Određena istraživanja pozabavila su se vezom između pojave migrena i problema s probavnim sustavom. Tako se primijetilo kako su osobe s gastrointestinalnim poremećajima sklonije glavoboljama. Nadalje, postoje određene naznake kako su migrene učestalije u osoba koje imaju upalne bolesti crijeva te celijakiju. Stoga tzv. gut-brain axis, odnosno „osovina mozak-crijevo“ postaje sve veći predmet istraživanja.
Kao jedno od objašnjenja opisanog fenomena navodi se tzv. propusnost, odnosno permeabilnost crijeva. Pretpostavlja se da upravo veća propunost crijeva vodi do upale, a upala jednako tako može uzrokovati veću propusnost crijeva – riječ je o međuovisnom procesu. Prilikom upale proupalne molekule, tzv. citokini, u konačnici se mogu vezati za receptore na trigeminalnom živcu, što rezultira pojavom migrenoznog napada.
PROBIOTIK KAO SPONA IZMEĐU CRIJEVA I MOZGA
Probiotici, prema dostupnim istraživanjima, pokazali su se kao opcija smanjenja propusnosti crijeva. Uz njih se jednako tako vezuju protuutpalni učinci te povećanje barijerne funkcije crijeva.
Kao normalan slijed razvoja istraživanja postavilo se pitanje mogu li probiotici poslužiti kao vid prevencije napadaja migrene ili makar smanjiti njihovu učestalost.
Provedeno je nekoliko istraživanja na tu temu. Tako je jedno od istraživanja, koje se temeljilo na primjeni probiotika što sadrži 14 sojeva bakterija, došlo do zaključka da primjena probiotika u trajanju od minimalno 8 tjedana pridonosi smanjenju učestalosti migrenoznih napadaja. Pretpostavka je da probiotici, uravnotežujući crijevnu floru, smanjuju lučenje lipopolisaharida koji dalje dovode do proupalne reakcije. Prilikom mjerenja proupalnih parametara pokazalo se kako su upravo nakon primjene probiotika njihove razine smanjene.
Dodatni način na koji probiotici mogu uravnotežiti i umanjiti broj napadaja migrene je utjecaj na gastroparezu (pražnjenje želuca). Prilikom napadaja migrene dolazi do odgođenog i otežanog pražnjenja želuca te motiliteta crijeva, stoga se nerijetko javlja i mučnina kao jedan od simptoma migrene. Probiotici pridonose funkciji probave, stoga smanjuju osjećaj mučnine.
RJEŠENJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU
Jedini proizvod na hrvatskom tržištu koji sadrži 14 sojeva bakterija jednakih kao i u provedenom istraživanju je Bio-Kult Migrea. Osim probiotika, sadrži vitamin B6 i magnezij koji pridonose normalnom funkcioniranju živčanog sustava, smanjuju umor i iscrpljenost te normaliziraju psihološke funkcije.
Primjenjuju se dvije kapsule dnevno uz obrok.
Autor teksta: Borna Tićak, mag.pharm. ,i informativan letak farmaceutske tvrtke Sandoz
