Povratak na listu
23.10.2022.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, u bilo kojoj situaciji i na bilo kojem mjestu. Stoga je od presudne važnosti znati pravovremeno prepoznati alarmantne simptome i momentalno tražiti liječničku pomoć.

 

Moždani udar je poput udara GROM-a. Upravo u tom akronimu kriju se četiri temeljne karakteristike moždanog udara:

  1. Govor (G) postaje nejasan, nerazumljiv i nerazgovjetan.
  2. Ruke (R) nisu pod potpunom kontrolom osobe – ukoliko osoba ne može paralelno podignuti obje ruke, već jedna pada, znak je za uzbunu.
  3. Oduzetost (O) određenog dijela tijela karakteristična je za moždani udar. Najčešće je riječ o polovici tijela ili lica, stoga je potrebno osobu zamoliti da se nasmije. Ukoliko ne može podići oba kuta usana, potrebno je pod hitno reagirati.
  4. Minute (M) u slučaju moždanog udara igraju presudnu ulogu. Što je liječnička intervencija brža, to je veća šansa očuvanja moždanih funkcija.

 

Uz navedene simptome, moždani udar manifestira se i kroz smetnje vida, jake glavobolje praćene povraćanjem, gubitkom ravnoteže i smetnjama u hodu.

Važno je naglasiti kako je potrebno prilikom moždanog udara reagirati odmah. Stanje se rješava lijekovima iz skupine antitrombotika, najčešće alteplazom. Lijekovi iz te skupine „otapaju“ ugrašak te omogućavaju normalnu moždanu cirkulaciju.

Terapiju je potrebno primijeniti najkasnije 3 do 4,5 sata nakon nastupanja moždanog udara. Što se dulje čeka na primjenu terapije, to je veći rizik od gubitka određenih moždanih funkcija.

 

Određeni faktori pridonose većem riziku od nastanka moždanog udara, a direktno su povezani s našim životnim navikama i životnim stilom.

  1. Pušenje povećava rizik od kardiovaskularnih incidenata, tako i moždanog udara.
  2. Alkohol također povećava rizik od kardiovaskularnih incidenata.
  3. Prehrana ne smije biti temeljena na mastima i rafiniranim šećerima. Potrebno je povećati unos vlakana.
  4. Svakodnevna fizička aktivnost pridonosi zdravlju krvožilnog sustava.
  5. Krvni tlak potrebno je redovito kontrolirati te, u slučaju povišenih vrijednosti, u konzultaciji s liječnikom primjenjivati adekvatnu farmakoterapiju.
  6. Dijabetes jedan je od faktora rizika moždanog udara, stoga dijabetičari trebaju održavati razinu šećera u krvi adekvatnom farmakoterapijom.

 

S ciljem podizanja svijesti o raširenosti ovog incidenta, 29. listopada obilježava se Svjetski dan moždanog udara. Ovogodišnji dan u znaku je javnozdravstvene kampanje #Precioustime, čime se želi istaknuti važnost minuta prilikom nastupa moždanog udara. Jedino rano prepoznavanje moždanog udara i njegovih prvih simptoma može smanjiti njegove pogubne posljedice.