Što se događa s ljudima po vrućinama? –

Meteorolozi tijekom ljetnih mjeseci posebnu pažnju pridaju dolasku i prolasku toplinskih valova. Osim što postoje realne opasnosti (pogotovo za određene društvene i dobne skupine) u vidu rizika od sunčanice, opeklina, dehidracije i sl., toplinski valovi indirektno utječu i na ljudsku psihu. Jeste li primijetili da smo svi malo razdražljivi kad su vani nesnosne vrućine?

Upravo su se pitanjem promjene ljudske psihe prilikom visokih vrućina bavili brojni znanstvenici u svojim brojnim studijama. Tako je još 1968. godine posebna komisija koja se bavila neredima na području SAD-a objavila kako se prisutnost toplinskog vala povezuje s povećanjem stope nasilnih ekscesa u gradovima. Vrlo brzo, točnije 1971. godine, objavljena je i druga studija koja je visoke temperature povezala s razdražljivosti i negativnim emocijama usmjerenima prema osobama u bliskom okruženju.

U moru istraživanja provedeno je i jedno zaista zanimljivo. Znanstvenici su okupili 64 studenta te ih podijelili u 8 skupina. Ideja je bila sljedeća: u istraživanju je sudjelovala „žrtva“ koja se nalazila u jednoj prostoriji i osoba koja donosi odluke (student) koja je bila u drugoj prostoriji. „Žrtva“ je priključena na aparat za davanje električnih šokova (tako su objasnili studentima, no istina je da su „žrtve“ glumile bol prilikom dobivanja lažnih šokova). Prostorije u kojoj su boravili studenti imale su različite uvjete (toplina, vlaga), a „žrtve“ su različito doživljavali (pozitivno i negativno) ovisno o njihovom nastupu. Također, određivala se „sličnost“ studenta i „žrtve“ – koliko su karakterno slični, odnosno različiti.

Osam skupina studenata razlikovalo se u uvjetima u kojima su se našli. Tako je dio njih bio u sobi koja je zagrijana (imitacija vrućine), dok su drugi bili na sobnoj temperaturi. „Žrtve“ su odavale pozitivan i negativan dojam te su bile slične, odnosno različite karakterno samim studentima.

Studenti su imali na raspolaganju tipke pod brojevima od 1 do 10 što je odgovaralo intenzitetu elektrošokova koje bi davali „žrtvama“. Ono što je uočeno je izuzetno zanimljivo – studenti su pri višim temperaturama bili skloniji agresivnijem ponašanju i davanju „žešćih“ elektrošokova.  Međutim, u toj priči bitan je faktor i percepcije, odnosno dojma druge osobe. Ako je dojam prema „žrtvi“ bio pozitivan, uglavnom su davali elektrošokove nižeg intenziteta. Dakle, može se reći da vrućine samo služe kao poticaj već negativnim emocija naspram druge osobe.

Studija na području Los Angelesa donosi podatke kako se ukupni kriminal povećava za 2,2 %, dok nasilne radnje za 5,7 % kad je temperatura na otvorenom viša od 29,4 °C.

Psiholozi su iznijeli svoju pretpostavku zašto ljudi postaju agresivniji kod toplinskih valova. Vrućina općenito dovodi do fizičke nelagode, što dalje uzrokuje sklonost negativnim emocijama i agresiji. No, postoji i potencijalno objašnjenje zašto se događa promjena u mozgu. Vrućina potiče lučenje molekule u mozgu koja se povezuje s impulzivnim radnjama – serotonin.

S obzirom na sva provedena istraživanja, kad idući put budete nervozni, slobodno se pozovite na znanost!

Tekst napisao: Borna Tićak, mag.pharm., Ljekarna Rijeka

IZVORI:

1. Heilmann K. The urban crime and heat gradient in high and low poverty areas. Journal of Public Economics. 2021, 197, 104408.
2. Why does hot weather make me turn into the Hulk (i.e. very, very angry)?, https://www.sciencefocus.com/, pristupljeno 27. 6. 2021.
3. Baron RA, Bell PA. Aggression and heat: the influence of ambient temperature, negative affect, and a cooling drink on physical aggression. J Pers Soc Psychol. 1976, 33, 245-55.