Obično je karakteriziran simptomima poput epizoda proljeva i konstipacije. Zahvaća 10-15 % odraslih osoba, a učestalost je dvostruko veća u žena. Točan uzrok nije poznat, no identificirani su neki čimbenici načina života koji utječu na razvoj bolesti i pogoršanje simptoma.
Klasificira se kao funkcionalni poremećaj budući da dijagnostičke pretrage obično ne ukazuju na vidljive patološke abnormalnosti (strukturne i biokemijske), a dijagnoza se temelji samo na simptomima. IBS je jedan od najčešćih poremećaja koje susreću specijalisti gastroenterolozi (28%) i liječnici obiteljske medicine u svakodnevnoj praksi (12%).
Podvrste poremećaja su:
-IBS s predominantnom konstipacijom
-IBS s predominantnim proljevom
-miješani tip.
Do sada su iskušani brojni načini liječenja koji uključuju dodatke prehrani s vlaknima, probiotike, antidepresive, psihoterapiju, promjene u prehrani, akupunkturu i laksative. Ponekad se sindrom iritabilnog crijeva naziva i trbušnom glavoboljom ili „nervoznim crijevima“.
Također, crijeva se popularno nazivaju „drugim mozgom“ zbog postojanja dvosmjerne komunikacije na osovini mozak-crijeva, a i zbog činjenice da je u crijevima smješteno čak 100 milijuna neurona.
Razgovor“ mozga i crijeva
Jeste li znali kako crijeva odrasle osobe sadrže više od 1 kg bakterija, odnosno masu mikroorganizama jednaku masi ljudskog mozga? Općenito se procjenjuje kako crijeva naseljava čak 1013 do 1014 mikroorganizama, što je znatno više od broja ljudskih stanica u tijelu, a sadrže više od 100 puta više gena nego ljudski genom. Nevjerojatno, ali genomska i biokemijska složenost mikrobiote nadmašuje onu u mozgu.
Prema preglednom radu objavljenom u časopisu Neuropsychiatric Disease and Treatment, komunikacijske kanale između crijeva i mozga čine simpatički i parasimpatički živci te živci tzv. crijevnog živčanog sustava. Živac vagus, koji je dio parasimpatičkog sustava, dobro je poznati dio osovine probavni sustav-mozak, a posljednjih godina pokazao je ulogu i u dvosmjernoj „komunikaciji“ bakterija crijevne mikrobiote i mozga. Nadalje, živčane stanice u crijevima toliko su mnogobrojne i crijevni živčani sustav je toliko razvijen da se često naziva i „drugim mozgom“.
Pregledom brojnih istraživanja, autori su zaključili da neuravnotežena crijevna mikrobiota može izazvati smetnje u osovini probavni sustav-mozak, što može dovesti do gastrointestinalnih, metaboličkih, ali i neuropsiholoških poremećaja. Naveli su kako su neke intervencijske studije već pokazale da određeni probiotici mogu pozitivno utjecati na raspoloženje (Lactobacillus casei Shirota) te na anksioznost i depresiju (L. helveticus i Bifidobacterium longum). Također, podaci pokazuju da bi povoljan učinak mogli imati i prebiotici – uzimanje nekih oligosaharida povezano je sa poboljšanjem koncentracije i snižavanjem razine kortizola, tzv. hormona stresa. U spomenutom preglednom radu autori se referiraju i na novi termin „psihobiotici“ te ističu dalekosežne učinke dvosmjerne komunikacije između mozga i mikrobiote.
Različiti mehanizmi objašnjavaju povezanost između crijevne mikrobiote i mozga:
Povezivanje mozga i crijeva pomoću živca vagus
Utjecaj kratkolančanih masnih kiselina (butirata, propionata i acetata) koji su produkti fermentacije bakterija u crijevima
Posredovanje imunološke signalizacije od crijeva do mozga molekulama citokina je još jedan dokumentirani put komunikacije
Os hipotalamus-hipofiza-adrenalna žlijezda (HPA) pruža temeljnu regulaciju reakcije na stres te može imati značajan utjecaj na os mozak-crijeva-mikrobiota.
Naime, sve je jasnije da psihološki ili tjelesni stres u nekoliko patoloških stanja, kao što je sindrom iritabilnog crijeva, mogu značajno narušiti regulaciju HPA - osovine, a nakon toga i osovine mozak-crijeva.
Probiotici kao pomoć kod sindroma iritabilnog crijeva
Svjetska zdravstvena organizacija definira probiotike kao žive mikroorganizme koji mogu imati blagotvorne učinke na zdravlje čovjeka kada se primjenjuju u adekvatnim količinama. Primjerice, bakterije rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Streptococcus thermophilus neke su od detaljno istraženih probiotičkih sojeva koje imaju dokazan imunomodulatorni učinak te čuvaju integritet crijevne barijere.
Prema rezultatima studija provedenih tijekom posljednjih 50 godina, probiotici imaju blagotvoran učinak na simptome IBS-a (abdominalnu bol, nadutost i vjetrove), posebice ako se koriste probiotici s više sojeva. Probiotici ne samo da štite od infekcija štetnim bakterijama, nego i pomažu u olakšavanju sindroma iritabilnog crijeva. Probiotičke kulture prirodno su prisutne u fermentiranoj hrani kao što su jogurt i miso, a mogu se i dodavati u hranu ili uzimati u obliku kapsula, granula ili u tekućem obliku. Postoje brojne vrste probiotičkih kultura, ali kada je u pitanju kontroliranje simptoma IBS-a najbolje rezultate pokazuje kombinacija više vrsta kultura (mješavina Lactobacillus i Bifidobacterium vrsta). Upotreba probiotika kroz razdoblje od 5-6 mjeseci značajno smanjuje intenzitet simptoma odnosno ublažava bolove u trbuhu te osjećaj nadutosti.
Blagotvorna svojstva probiotika mogu se pripisati njihovoj sposobnosti da uravnoteže narušenu crijevnu mikrobiotu, održavaju funkciju mukozne barijere te djeluju protuupalno i jačaju imunološki sustav. Bakterije roda Lactobacillus i Bifidobacterium imaju protuupalna svojstva u crijevu, a njihov manjak može doprinijeti upali niskog stupnja. Opisano je dugoročno poboljšanje simptoma nadutosti i konstipacije uporabom Bifidobacterium infantis, B.brevis i B. animalis, a abdominalna bol, nadutost, proljev, i konstipacija su se popravili uslijed primjene Lactobacillus plantarum, L. casei, L. reuteri, L. acidophilus i L. rhamnosus. Primjerice, istraživanja pokazuju da Bifidobacterium infantis ne poboljšava samo pojedine simptome, već dovodi i do poboljšanja općeg stanja kod osoba s IBS-om.
Opsežni pregledi studija ukazuju na neupitnu prednost probiotičkih pripravaka s više sojeva u usporedbi s pripravcima koji sadrže samo jedan soj bakterija.
Funkcionalna konstipacija i sindrom iritabilnog crijeva
IBS s predominantnom konstipacijom i funkcionalna konstipacija dva su zdravstvena stanja koja se po simptomima vrlo teško razlikuju. Promjene u mikrobioti smatraju se jednim od čimbenika uključenih u patogenezu funkcionalne konstipacije te je iz tog je razloga sastav mikrobiote pacijenata procjenjivan u različitim eksperimentalnim studijama.
Istraživanje provedeno na ispitanicima sa sindromom iritabilnog crijeva koji imaju tegobe u vidu konstipacije pokazalo je iznenađujuće dobre rezultate. Probiotici su značajno smanjili vrijeme prolaska sadržaja kroz crijeva, a također su povećali frekvenciju stolice.
Nadalje, na temu funkcionalne konstipacije provedena je trostruko slijepa randomizirana, placebom kontrolirana studija. Ispitivan je učinak visokodoziranih te niskodoziranih dodataka prehrani s probioticima na 100 odraslih osoba s funkcionalnom konstipacijom na vrijeme prolaska stolice kroz cijelo crijevo (engl. Whole gut transit time, WGTT) i gastrointestinalne simptome. Autori su zaključili kako učinak uzimanja probiotika na WGTT i neugodne gastrointestinalne simptome ovisi o primijenjenoj dozi probiotika, a i u ovome slučaju učinkovitiji su se pokazali dodaci s većom dozom. Svi gore navedeni podaci upućuju kako bi probiotici mogli biti učinkoviti u liječenju funkcionalne konstipacije.
