Zadnjih godina obasuti smo prehrambenim preporukama sa svih strana i većina nas će se zapitati ima li hrana stvarno toliki utjecaj na to kako se osjećamo (i fizički i psihički) i na naše sveukupno zdravlje?
Pa, sudeći prema onome što danas znamo – utječe i to vrlo jako!!
Danas znamo da je prehrana jedan od ključnih čimbenika rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti i trenutno ne iskorištavamo sve zaštitne učinke koje nam ona nudi.
Pravilnim izborom namirnica moguće je neke poremećaje/bolesti dovesti 'u red' na način da nam više ne predstavljaju smetnju ili se barem ne pogoršavaju.
Današnja važeća preporuka za pravilnu prehranu naziva se MyPlate.
Prema ovim preporukama na prvo mjesto je stavljeno Povrće & Voće – te dvije skupine namirnica predstavljaju vrstu hrane koju je preporučljivo konzumirati u najvećoj količini tokom dana, ostale skupine zastupljene su u značajno manjem omjeru.
Naime, svaka hrana koju konzumiramo donosi nam i nutritivnu i energetsku komponentu i poželjno je da je namirnica nutritivno što bogatija - znači bogata vitaminima, mineralima, antioksidansima, proteinima, vlaknima,...
Na ovakav način, postiglo se to da naglasak više nije na kalorijama nego na ostalim hranjivim komponentama - vitaminima, mineralima, aminokiselinama, fitonutrijentima, vlaknima, enzimima,… koje su neophodne za pravilno funkcioniranje organizma.
Mala digresija: Nekadašnja piramida prehrane na dnu je imala ugljikohidratne namirnice i krivo tumačenje je bilo da se one moraju konzumirati u najvećoj količini tokom dana.
U stvari, dno piramide označavalo je namirnice iz kojih dobivamo najveći udio kalorija što nužno ne mora značiti da je takve namirnice najviše na tanjuru!
I da, ne postoji "zdrava prehrana", bolje je reći "Optimalna prehrana".
Ona je za svaku osobu je različita – ovisi o njenom metabolizmu, fizičkoj aktivnosti i ima li osoba već prisutan neki metabolički poremećaj ili bolest.
Pored toga, čovjek nije nekakav metabolički stroj u koji ćemo ubaciti “ProgramPrehrane 2.0“ pa će on po njemu savršeno raditi.
On je i društveno i emocionalno biće, pa tako netko jede kad je pod stresom, netko pak ne jede kad je pod stresom, a svi zajedno volimo jesti i častiti se kad je neka svečana prigoda i proslava.
Ono što moramo imati na umu je da tijelu osiguramo dovoljne količine nutrijenata:
-za pravilno funkcioniranje organizma
-za sanaciju “štete” koja neminovno nastaje
U smislu namirnica koje unosimo u organizam, 'optimalna prehrana' znači da namirnice moraju zadovoljiti naše nutritivne a ne samo energetske potrebe.
Na taj način tijelo će dobiti sav gradivni materijal potreban za funkcioniranje, rast, razvoj i popravak štete, odnosno dobiva mogućnost da se vrati u svoju prirodnu ravnotežu.
Niti jedna namirnica ne mora nužno biti 'loša', kao što ne postoji niti univerzalno 'dobra' namrinica (osim možda vode, ali ona više spada u skupinu esencijalnih tvari, kao što su vitamini, minerali, nego u namirnicu).
Ono što si možemo zacrtati kao cilj je :
1. izbjegavati - industrijski prerađene i proizvedene namirnice - kada god je to moguće
2. unositi – nerafinirane, nutritivno bogate namirnice - koje će tijelu osigurati potrebne hranjive tvari
Vrstu namirnica uvijek individualno prilagođavamo – ovisi o našim navikama, potrebama, mogućnostima.
No najvažnije što moramo uzeti u obzir je: Postoji li već neki poremećaj/bolest ili ne?
Ovakav „TanjurPrehrane“ preporuča se osobi koja nema već razvijen neki poremećaj/bolest, uz uvjet se držimo nerafiniranih, nutritivno bogatih namirnica.
Kod ostalih pojedinaca koji su već razvili neki od poremećaja/bolesti preporučljivo je izbaciti/smanjiti pojedine skupine namirnica koje su doprinijele nastanku problema:
- metaboličke bolesti (pretilost, hipertenzija, inzulinska rezistencija, dislipidemije, sindrom policističnih jajnika, upalne promjene na koži, hiperuricemija, dijabetes tip2, mrena, masna jetra, depresije, protrombotično stanje...),
- autoimune bolesti
- alergije, astma, rozacea
I uopće nije važno ima li vaš način prehrane neko zvučno ime, možete ga zvati kako god poželite – jedino što je bitno – osjećate li se bolje ili ne? Ako je odgovor NE – treba tražiti dalje, život se i sastoji od pokušaja koji, ili propadnu ili prođu.
Ljudi obično nisu skloni promjenama u životnom stilu a i dugo, dugo godina nismo obraćali pažnju na ono što unosimo u organizam, dijelom i zato što nas jednostavno nisu učili.
I tako je sve dok nešto ne krene u lošem smjeru, onda počinje putovanje i otkrivanje.
Ono što time dobivamo (bolje funkcioniranje organizma!) višestruko nadvladava ono malo diskomforta kroz koji ćemo proći dok otkrivamo i učimo nešto novo.
Svako učenje je prilika za rast i promjenu. A jedino kroz učenje, promjenu i rast možemo se razvijati kao ljudska bića.
Tekst napisala: Danijela Franić Majetić, mag.pharm., Ljekarna Rijeka
