Prva uspješna transplantacija svinjskog srca u živi ljudski organizam
Prva uspješna transplantacija svinjskog srca u živi ljudski organizam – Sredinom siječnja 2022. godine provedena je prva transplantacija animalnog organa na živog pacijenta. Šest dana nakon transplantacije pacijent još je uvijek bio stabilno bez znakova odbacivanja transplantiranog animalnog organa.
Pedesetsedmogodišnjem muškarcu dijagnosticirana je aritmija da bi nakon dva mjeseca bio zaprimljen u bolnicu u životno opasnom stanju zbog poremećaja u funkciji rada srca. S obzirom na težinu stanja, liječnici su procijenili kako nije kandidat ni za transplantaciju humanog srca, ni za ugradnju umjetne pumpe. Stoga su tražili odobrenje od Američke agencije za hranu i lijekove (engl. Food and Drug Administration, FDA) za provedbu transplantacije animalnog srca.
Operacija, koju su proveli liječnici sa Sveučilišta Maryland, predstavlja prvu uspješnu operaciju presađivanja životinjskog organa u živog čovjeka u povijesti ljudskog roda. Riječ je o ksenotransplantaciji – transplantaciji kod koje se organ iz životinjskog organizma transplantira u ljudski organizam.
Svinja iz koje je transplantirano srce bila je genetski modificirana na način da se smanji opasnost od odbacivanja organa kod čovjeka. Općenito, kod transplantacije veliki problem predstavlja opasnost od odbacivanja tuđeg organa, bilo da je riječ o organu ljudskog, bilo da je riječ o organu životinjskog podrijetla. Stoga je kod životinjskih donora potrebno provesti gensku modifikaciju s ciljem da se smanji rizik od odbacivanja organa. Osim genske modifikacije, pacijentu je po završetku ksenotransplantacije uvedena imunosupresivna terapija u vidu lijekova kako bi se dodatno smanjio rizik od odbacivanja organa. Muškarac se šest dana nakon operacije dobro oporavljao i nije pokazivao znakove odbacivanja organa, zbog čega je navedena operacija prva uspješna ksenotransplantacija sa živim čovjekom.
Iako su organizmi primata najsličniji ljudskom organizmu, postoji rizik da se prilikom izvođenja transplantacije virusne infekcije s primata „presele“ na čovjeka. Stoga je izbor za donora organa bio svinja iz razloga što je rizik od infekcija nešto niži. Svinje koje se koriste kao donori organa uzgajaju se u kontroliranim uvjetima te se konstantno nadziru njihove fiziološke funkcije. Iako navedeni tip operacije predstavlja veliki uspjeh, nameću se brojna etička pitanja oko uporabe svinja u svrhu dobivanja organa. Zato je jedno od dugoročnih rješenja razvoj modeliranja organa iz matičnih stanica u laboratorijskim uvjetima.
Autor teksta: Borna Tićak, mag.pharm., Ljekarna Rijeka
Dodatak tekstu..
Nažalost, pacijent je u ožujku 2022. godine preminuo tako da će ipak trebati usmjeriti istraživanja u nekom drugom smjeru.
