Hrana u ljudskim životima daleko nadilazi vlastitu primarnu ulogu. Svaka kultura ima vlastiti način pripreme hrane i odabira namirnica, što hranu čini temeljnom kulturološkom odrednicom pojedinog društva. Sam čin zajedničkog objedovanja predstavlja socijalni moment povezivanja skupine ljudi, dok potreba za osiguravanjem hranjivih tvari neophodnih za funkcioniranje organizma u tom trenutku pada u drugi plan. Uostalom, izjava „ljubav ide kroz želudac“ dokazuje koliko visoko mjesto na listi prioriteta zauzima hrana u ljudskim životima – ljudi se mogu zaljubiti u drugu osobu zahvaljujući njenim kulinarskim sposobnostima.
Ali, osim emocionalnog aspekta, hrana je bitna i za onaj medicinski – osigurava našem tijelu energiju i gradivne jedinice staničnih struktura.
Nakon što pojedemo određeni obrok, naše tijelo mora provesti cijeli niz procesa kako bi pripremio uneseni „materijal“ u oblik koji je pogodan za ulazak u cirkulaciju i kasnije njegovo iskorištavanje. Taj skup procesa nazivamo probavom.
PROBAVA U PAR KRATKIH CRTICA
Probava se definira kao oblik katabolizma, što znači da se složene makromolekule iz hrane razlažu na svoje manje, sastane dijelove. Njihovo kidanje na sastavne dijelove omogućuje apsorpciju hranjivih tvari preko stijenke crijeva u cirkulaciju gdje se dalje iskorištavaju na niz različitih načina. Makromolekule koje se dobivaju putem hrane dijele se u tri velike skupine:
- proteini (bjelančevine)
- ugljikohidrati (šećeri)
- lipidi (masti).
Hrana se u tijelu probavlja na dva načina: mehanički i kemijski. Mehanička probava podrazumijeva mehaničko usitnjavanje hrane žvakanjem, ali i kontrakcijama želuca i crijeva. Kemijska probava temelji se na prisutnosti probavnih enzima koji specifičnim kemijskim reakcijama rastavljaju složene makromolekule na jednostavnije jedinice. U tijelu postoji cijeli niz probavnih enzima koji osiguravaju opskrbu organizma hranjivim tvarima.
Probava proteina
Proteini se primarno probavljaju u želucu i dvanaesniku (prvi dio tankog crijeva). U želucu se proteini, koji su u svojoj biti dugi polipeptidni lanci, zahvaljujući probavnom enzimu pepsinu razgrađuju na manje peptide. U dvanaesnik se ulijevaju sokovi iz gušterače koji sadrže probavne enzime tripsin, kimotripsin te karboksipolipeptidazu koji peptide razgrađuju do njihovih sastavnih jedinica – aminokiselina.
Probava masti
Probava masti započinje u ustima gdje žlijezde slinovnice izlučuju probavni enzim lipazu.
Probava masti nastavlja se u tankom crijevu gdje probavni enzim pankreasna lipaza (lipaza koju sintetizira gušterača) razgrađuje masti i pridonosi njihovoj apsorpciji. Masti se razgrađuju do slobodnih masnih kiselina, monoglicerida, diglicerida te određenih triglicerida.
U probavi masti jednako tako važnu ulogu igra i žuč koja djeluje kao emulgator – raspršuje mast u manje kapljice koje se onda lakše i probavljaju.
Probava ugljikohidrata
Ugljikohidrati iz hrane dijele se u tri velike skupine:
- Složeni ugljikohidrati koji se sastoje od više od tri jedinice.
- Jednostavni ugljikohidrati koji se sastoje od jedne do dvije jedinice.
- Prehrambena vlakna.
Probava složenih ugljikohidrata započinje u ustima gdje probavni enzim amilaza, koji luče žlijede slinovnice, razgrađuje škrob. Škrob se sastoji od amiloze i amilopektina koji se zahvaljujući djelovanju amilaze razgrađuju do maltoze, jednostavnog ugljikohidrata od dvije povezane molekule glukoze.
Nastavak probave ugljikohidrata odvija se u tankom crijevu gdje se djelovanjem probavnih enzima laktaze, sukraze i maltaze jednostavni ugljikohidrati razgrađuju na sastavne jedinice. Laktaza razgrađuje laktozu, sukraza saharozu, a maltaza maltozu.
Prehrambena vlakna ljudski organizam ne može probaviti. Međutim, ona su važna kako za održavanje peristaltike crijeva, tako i za bakterije u debelom crijevu.
PROBAVNI ENZIMI TEMELJ SU KEMIJSKE PROBAVE HRANE
Enzimi se još nazivaju i biokatalizatorima zato što ubrzavaju kemijske reakcije u organizmu, od kojih bi neke trajale i tisućama godina da se odvijaju bez prisutnosti enzima. Važno je napomenuti kako enzimi ubrzavaju samo postojeće kemijske reakcije i djeluju na samo jedan tip kemijske reakcije po principu „ključ-brava“. Stoga nije za čuditi kako u našem tijelu postoji na tisuće različitih enzima koji omogućavaju postojanje života ovako kompleksnog kakav je.
Probavni enzimi posebna su skupina enzima koji djeluju na području probavnog sustava. Vlastitim djelovanjem ubrzavaju reakcije razgradnje složenih makromolekula na sastavne dijelove, čime omogućavaju njihovu apsorpciju i ulazak u cirkulaciju.
PROBLEMI VEZANI UZ KEMIJSKU PROBAVU HRANE
Nerijetko se dogodi da se ljudi žale na „težinu“ kada pojedu neku vrstu hrane. Jedan od razloga može biti smanjena razina enzima u probanom sustavu koja je najčešće genetski predisponirana.
- Genetički nedostatak saharaza-izomaltaze. Stanje kod kojeg osoba ne može razgraditi saharozu i maltozu.
- Egzokrina pankreasna insuficijencija. Poremećaj je rada gušterače koji se javlja uslijed brojnih bolesti poput cistične fibroze i pankreatitisa pri čemu je smanjena funkcija gušterače i lučenja njenih sokova.
- Intolerancija na laktozu. Stanje kod kojeg je smanjena aktivnost enzima laktaze koji razgrađuje laktozu.
Simptomi smanjenje aktivnosti probavnih enzima uključuju:
- iritacija probavnog sustava
- bol
- grčevi u želucu
- proljev
- nadutost
- masna stolica
- gubitak tjelesne mase.
RJEŠENJE JE U CJELOVITOM PRISTUPU
Dobra probava temelji se na svježem voću i povrću koje u svojem sastavu sadrži probavne enzime i vlakna. Ono se ne bi trebalo termički obrađivati kako bi se zadržala funkcija probavnih enzima. Jedan od najpoznatijih primjera voća s visokim udjelom probavnih enzima je papaja – u svojem sastavu sadrži papain koji sudjeluje u probavi proteina. Stoga ne treba čuditi kako se sok papaje često koristi u umacima za omekšavanje mesa.
Ukoliko osoba ne konzumira dovoljno sirovog voća i povrća ili pak pretjeruje u teško probavljivoj hrani, pomoć može potražiti u dodacima prehrani na bazi probavnih enzima. Važno je naglasiti kako dodaci prehrani nisu i ne mogu biti zamjena uravnoteženoj prehrani, već isključivo „prva pomoć“ kod akutnih problema.
Primjena dodataka prehrani koji u svojem sastavu sadrže probavne enzime može pridonijeti probavi i smanjiti nelagodu koja se javlja nakon konzumacije određenog tipa hrane, kao što su nadutost i žgaravica. Dok ostali proizvodi za smanjenje žgaravice rješavaju posljedice, primjena probavnih enzima djeluje na sam uzrok i smanjit će vjerojatnost njenog nastanka.
Terra Nova britanska je firma koja u svojem portfoliju dodataka prehrani sadrži i one na bazi probavnih enzima.
Terra Nova Digestive Enzyme Complex u svojem sastavu sadrži proteazu, amilazu, laktazu, lipazu, invertazu i alfa-glukoamilazu koji pridonose funkciji probave. Preporučuje se kod intolerancije na određenu vrstu hrane.
Terra Nova Digestive Enzyme with Probiotics, osim probavnih enzima, u svojem sastavu sadrži i pet probiotičkih sojeva koji pridonose smanjenju nadutosti. Njegova primjena pogotovo se preporuča kod starijih osoba te prilikom odlaska na putovanja.
Autor teksta Borna Tićak, mag.pharm. , Ljekarna Rijeka
