Nedavno je Hrvatski zavod za javno zdravstvo posebno istaknuo preporuke o potrebnom unosu vitamina D3, odnosno smjernice za nadomjesni unos od jeseni za stanovništvo Hrvatske, a potaknuti epidemijom COVID-19 te spoznajama znanstvenika o njegovom mogućem povoljnom utjecaju kod različitih infekcija.
Vitamin D3, kemijskog naziva kolekalciferol, vrlo je poseban mikronutrijent jer ga zapravo naše tijelo samo može proizvesti, a niti jedan drugi vitamin ni mineral ne može. U složenom metaboličkom procesu iz kolesterola i pod utjecajem sunčevih UV zraka, u našoj koži nastaje previtamin D3 koji se pohranjuje u jetri, a potom u bubrezima pretvara u aktivni oblik.
Stariji naziv mu je i antirahitični vitamin jer je jedna od njegovih prvih dokazanih uloga u izgradnji kostiju. Danas znamo da utječe na iskorištavanja iona kalcija i fosfata iz hrane čime se osigurava njihova potrebna koncentracija za izgradnju kosti.
Važna uloga u tijelu
Važan je u održavanju zdravlja gastroenteralnog sustava, posebno crijeva, jer održava sluznicu zdravom, ali i utječe na dobar status crijevne mikroflore, odnosno dobrih bakterija. Dugo se već zna i da je izuzetno važan za imunosni odgovor, dakle da sudjeluje u procesima obrane našeg organizma.
Manjak vitamina D3 primijećen je kod osoba koje boluju od kardiovaskularnih, autoimunih, neuroloških, respiratornih i malignih bolesti te kod dijabetičara. Naravno da njegov nedostatak nema veze s razvojem ovih kroničnih bolesti, no lošija kontrola bolesti sigurno ima neke veze.
Kako vitamin D3 sudjeluje u obrani tijela od virusa?
Čini se da vitamin D3 podržava obranu od virusa na nekoliko načina. Prvenstveno utječe na zdravlje epitela, odnosno pokrova sluznice i kože, čini ga jačim te se time smanjuje prodor virusa kroz respiratorni sustav. Smanjuje proizvodnju prouupalnih tvari, odnosno citokina, koji uzrokuju značajno pogoršanje infekcije. Sudjeluje i u stvaranju imunosno aktivnih tvari u našem organizmu koje direktno uništavaju viruse.
Pojavom epidemije COVID -19, u traženju odgovora o mogućim utjecajima na liječenje, znanstvenici su obratili pažnju i na vitamin D3. Primijetili su da se teži oblici infekcije javljaju kod starijih osoba, kroničnih bolesnika i pretilih, dakle kod onih kod kojih je obično prisutan manjak D3. Daljnja istraživanja tek trebaju dokazati stvarnu povezanost smanjene razine vitamina D3 u organizmu sa težim ishodom bolesti, no i bez obzira na to, nutricionisti savjetuju dodatak vitamina D3 u osnaživanju imunosnog sustava.
Preporučene smjernice
Za ovakve preporuke nekoliko je razloga, a ne samo mogućnost zaraze sa SARS-CoV-2. Naime, već godinama se zna da većina svjetskog stanovništva hladnijih područja ima manjak vitamina D3, djelomice zbog nedostatnog izlaganja suncu, a djelomice i zbog neodgovarajuće prehrane. Zbog toga u većini država postoje preporuke o dodatnom unosu ovog vitamina tijekom zimskih mjeseci.
Za Hrvatsku su ove smjernice objavljene 2016. godine te se prema njima preporučuje:
boravak na otvorenom,
redovna tjelesna aktivnost,
uravnotežena prehrana te
uzimanje dodataka prehrani koji sadrže D3 u dozi od 20 mikrograma na više, posebno tijekom zimskih mjeseci. Točnije, smjernice navode unos za osobe starije dobi u količini od 800 IJ (20 µg) dnevno i za zdrave odrasle osobe unos 600 IJ dnevno, s time da je dopušten maksimalni dnevni unos od 4000 IJ dnevno. U pravilu se veće doze daju osobama koje imaju dokazan manjak vitamina D3 i ta bi terapija trebala biti pod kontrolom liječnika jer višak vitamina D3 može uzrokovati zdravstvene smetnje. U Hrvatskoj mala djeca i inače, već godinama, dobivaju tijekom prve godine života 400 IJ dnevno, dok bi djeca koja ne borave na suncu i kasnijih godina trebala dobivati vitamin D3.
Najbogatiji izvori vitamina D3 iz hrane su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, pa ga ima u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, ali i plodovima mora, shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta.
AUTOR ČLANKA – Aleksandra Grundler Bencarić, mag. pharm.