ZAŠTITA OD SUNCA NIJE POMODNICA

Ljudski je rod od svojih početaka shvatio kako izlaganje suncu može štetiti koži, stoga su različite kulture razvile različite načine zaštite. Tako su, primjerice, u starom Egiptu žene za zaštitu od sunca  koristile brojne prirodne sirovine kao što su jasmin, ulje lotusa, ulje badema, ekstrakte brojnih biljnih vrsta i sl. Interesantno je kako su Egipćani u prvim prikazima pokazivali veći dio kože. Vremenom se egipatska kultura razvijala u smjeru pokrivanja sve većih dijelova tijela, a pretpostavlja se kako je tomu razlog zaštita kože od crvenila i opekotina što ih uzrokuje sunce.

Grci su pak osmislili posebne šešire kako bi se zaštitili od sunca, a primjena ulja na Olimpijskim igrama još je jedan od dokaza brige o vlastitoj koži.

Prva primjena krema za zaštitu od sunca u modernim vremenima zabilježena je na području Sjedinjenih Američkih Država 1928. godine. Uskoro se pridružuje i Australija 1930. godine.

ŠTO SVE UKLJUČUJE ZAŠTITA OD SUNCA?

Skup mjera čija je funkcija zaštita tijela od štetnog zračenja iz Sunčeva spektra naziva se fotoprotekcija. Ova kompleksna definicija može se pojednostaviti i jednostavno reći – fotoprotekcija uključuje preparate za zaštitu od sunca, odjeću, šešire i kape, šminku, sunčane naočale i sve ostale predmete koji nas štite od sunca. Svi su podjednako važni i ne bismo ih smjeli zanemariti.

UV ZRAČENJE JE PROBLEMATIČNO

Ultraljubičasto (engl. ultraviolet, UV) zračenje dio je Sunčeva spektra, a ono se dalje dijeli na tri vrste: UVA, UVB i UVC. Ozonski omotač sprečava prolaz UVC zračenja, odnosno on ga 100 % apsorbira. UVB zračenje apsorbira u nešto manjoj mjeri – 90 %, dok UVA potpuno prolazi omotačem. Upravo zato ozonske rupe predstavljaju veliku opasnost za ljudsko zdravlje – ukoliko je ozonski sloj prekinut, veći dio štetnog UV zračenja dolazi do površine Zemlje i šteti ljudskoj koži.

UVA zračenje povezuje se sa starenjem kože (tzv. fotostarenje) i hiperpigmentacijom. Ono prodire u dublje slojeve kože gdje pridonosi nastanku slobodnih radikala, čestica koje oštećuju stanične strukture i uzrokuju maligne promjene. Također, budući da prodire u dublje slojeve kože, UVA zračenje jedan je od uzroka upalne reakcije. Ovo zračenje, u svakom slučaju, povezuje se s dugoročnim posljedicama.

Kod UVB zračenja izraženiji je kratkoročni učinak – ono ne prodire u dublje slojeve kože kao i UVA, a jedna od temeljnih posljedica izloženosti tom tipu zračenja je nastanak opeklina.

OBLICI FOTOPROTEKCIJE

Fotoprotekcija obuhvaća dva tipa zaštitnih faktora – primarne i sekundarne. Primarni faktori su kozmetički proizvodi za zaštitu od sunca koji u svojem sastavu sadrže zaštitne faktore, tzv. SPF. S druge strane, sekundarni faktori su antioksidansi koji smanjuju štetan utjecaj slobodnih radikala koji nastaju prilikom izloženosti kože Sučevu zračenju.

TIPOVI PRIMARNIH FAKTORA FOTOPROTEKCIJE

Razlikujemo dva tipa zaštitnih faktora, odnosno UV-filtra – kemijske (organske) i fizikalne (mineralne). Kemijski faktori ulaze u dublje slojeve kože, a djeluju na način da upijaju štetno UV zračenje te otpuštaju neštetno niskoenergetsko zračenje u obliku topline. Dakle, možemo reći da kemijski faktori djeluju poput svojevrsnih transformatora.

Fizikalni pak faktori imaju drugačiji način djelovanja – ne ulaze u dublje slojeve kože, nego ostaju na njezinoj površini. Djeluju tako da raspršuju štetno UV zračenje i onemogućavaju njegov prolazak do dubljih slojeva kože. Primjeri fizikalnih UV-filtra su cinkov oksid i titanov dioksid.

I jedan i drugi tip zaštitnih faktora ima svoje prednosti i nedostatke. Prednost kemijskih faktora je lako razmazivanje pa ne ostavljaju bijeli trag na površini kože. Nedostatak je što kemijski filtri kratko traju, stoga ih je potrebno češće nanositi na kožu. Osim toga, kemijske UV-filtre karakterizira nestabilnost.

Stoga se kreme za sunčanje od prethodne godine nikako ne bi smjele koristiti – postoji rizik da se filtar razgradio pa se javlja osjećaj lažne sigurnosti prilikom primjene kreme.

Prednost fizikalnih filtra je što dulje traju od kemijskih, stoga ih je potrebno rjeđe nanositi na kožu. No, njihov veliki nedostatak je što se teže razmazuju i ostavljaju bijeli trag na površini kože.

S obzirom da i jedni i drugi imaju svoje prednosti i mane, danas se brojni preparati za zaštitu od sunca temelje na kombinaciji kemijskih i fizikalnih UV-filtra.

ŠTO OZNAČAVA SPF?

Na proizvodima za zaštitu od sunca (UV-filtrima) nalazi se oznaka SPF kojoj je pridodana određena vrijednost u vidu broja. SPF (engl. sun protection factor) zapravo predstavlja učinkovitost određenog proizvoda u zaštiti od štetnog zračenja. Vrijednost se dobiva tako da se u omjer stavi vrijeme pri kojemu je moguće biti izložen Sunčevu zračenju bez da se razvije crvenilo kože, i to u slučaju kada je primijenjen zaštitni faktor i u slučaju kada nije. Važno je reći da je dobivena vrijednost tek teorijska jer na to hoće li određena osoba pocrvenjeti, utječu brojni čimbenici poput doba dana, geografske širine gdje se osoba nalazi, godišnjeg doba, nadmorske visine i sl.

Prema trenutačnim znanstvenim spoznajama, ne postoje dokazi da proizvodi čiji je zaštitni faktor viši od 50 pruža bolju zaštitu od proizvoda čiji je zaštitni faktor točno 50.

KORISTIM LI ISPRAVNO PREPARATE ZA ZAŠTITU OD SUNCA?

Kada su u SAD-u provodili istraživanja, došli su do poražavajuće spoznaje kako ljudi nanose tek četvrtinu potrebne doze proizvoda za zaštitu od sunca. Prije svega, proizvod bi se trebao nanositi 15 minuta prije izlaganja suncu. Nakon toga potrebno ga je nanositi svaka dva sata ili, ukoliko se osoba kupa i briše ručnikom, nakon svakog izlaska iz mora i brisanja ručnikom.

Kako znati koliko kreme staviti? Postoji jedan trik. Vlastito tijelo podijelite na osam imaginarnih cjelina – glavu, ruke, prsa, donji i gornji dio leđa, trbuh, prednje i stražnje strane noga. Na dlan se stavi debela crta kreme za sunčanje: od vrha srednjeg prsta do zgloba. To je potrebna „doza“ kreme za svaki od tih osam imaginarnih dijelova tijela. Ukoliko je pak riječ o spreju sa zaštitnim faktorom, svaki dio tijela trebao bi se pošpricati otprilike 15 puta.

SEKUNDARNI FAKTORI FOTOPROTEKCIJE

Sekundarni su faktori jednako važni kao i primarni. Međutim, njihova uloga nastupa nešto kasnije – oni se koriste nakon izlaganja Sunčevu zračenju kako bi se štetnost svela na najmanju moguću mjeru. Sekundarni faktori u svojoj su biti antioksidansi – spojevi koji će zaustaviti štetan učinak slobodnih radikala i njihovo razaranje staničnih struktura. Može se reći da su oni zaštitnici naših stanica na potpuno drugačijoj osnovi od primarnih faktora – dok primarni faktori preveniraju prolazak štetnih zračenja, sekundarni saniraju štetu onog dijela zračenja koje je ušlo u dublje slojeve kože.

NAŠA PREPORUKA

Prije izlaganja suncu

Bioderma u svojem portfolio ima niz preparata koji će pripremiti vašu kožu za izlaganje suncu. Tako Bioderma Photoderm mineral 50+ u obliku spreja pruža visoku zaštitu kože sklonu alergijama na kemijske filtre i parfeme.

Bioderma Photoderm Max Spray SPF 50+ nema miris, a zbog formulacije u obliku spreja lako se nanosi i razmazuje po koži. U svojem sastavu sadrži patentiranu Cellular bioprotection™ molekulu koja jača obrambeni mehanizam kože i povećava otpornost na negativne učinke sunčeva zračenja.

Bioderma Photoderm MAX SPF50+ tonirana krema, osim što pruža zaštitu od sunčeva zračenja, daje koži preplanu izgled zahvaljujući prisutnom pigmentu. Uz Cellular bioprotection™ patent posjeduje i D.A.F. patent koji smanjuje reaktivnost i osjetljivost kože.

Nakon izlaganja suncu

Iako zaštitni faktori štite našu kožu od štetnog UV zračenja, ipak dio tog zračenja prodre u dublje slojeve kože. Stoga je preporuka koristiti proizvode koji u svojem sastavu posjeduju antioksidanse – molekule koje će zaustaviti štetno djelovanje slobodnih radikala.

Almagea® SUNLOVE SKIN+ je dodatak prehrani koji sadrži inovativnu formulaciju ulja sjemenki boreča i argana te ulja ploda uljane palme prirodno bogatih vitaminom E, kao i dodatne količine vitamina E i esencijalne masne kiseline te lutein, koenzim Q10 i selen. Navedeni spojevi zbog svojeg antioksidativnog svojstva djeluju kao svojevrsna priprema pred izlaganje, ali i rješenje problema koji nastaju nakon izlaganja suncu.

Tekst napisao Borna Tićak, mag.pharm., Ljekarna Rijeka

IZVORI:

1. Jurkiewicz BA, Bissett DL, Buettner GR. Effect of topically applied tocopherol on ultraviolet radiation-mediated free radical damage in skin. J Invest Dermatol. 1995, 104, 484-8.
2. Osterwalder U, Herzog B. Sun protection factors: world wide confusion. Br J Dermatol. 2009, 161, 13-24.
3. Geoffrey K, Mwangi AN, Maru SM. Sunscreen products: Rationale for use, formulation development and regulatory considerations. Saudi Pharm J. 2019, 27, 1009-1018.
4. Gabros S, Nessel TA, Zito PM. Sunscreens And Photoprotection. StatPearls, 2021.